Politico: Prilagodba klimi nikada nije bila važnija za naš opstanak

To znači da djelovanje na prilagodbi klimi nikada nije bilo važnije za naš opstanak.

Od 2000. do 2019. godine klimatske promjene već su svjetske najranjivije zemlje stajale procijenjenih 525 milijardi dolara. Taj teret i dalje raste, ugrožavajući živote i brišući teško postignute razvojne uspjehe, dok bi globalne godišnje štete do 2050. mogle doseći između 19 i 59 bilijuna dolara. Još je zabrinjavajuće to što je svjetsko gospodarstvo već “zaključano” u gubitak od 19 posto dohotka do 2050. zbog klimatskih promjena - bez obzira koliko današnji napori u ublažavanju emisija bili uspješni, piše Politico.

To jasno pokazuje jedno: posljedice nečinjenja daleko su veće od posljedica djelovanja. Svijet mora prestati gledati na prilagodbu kao trošak, već kao na ulaganje koje jača gospodarstva te gradi zdravije i sigurnije zajednice.

Svaki dolar uložen u prilagodbu može donijeti više od desetostruke koristi kroz izbjegnute gubitke te kroz potaknute ekonomske, društvene i ekološke koristi. Slično, svaki dolar uložen u poljoprivredna istraživanja i razvoj donosi značajne koristi malim poljoprivrednicima, ranjivim zajednicama i ekosustavima.

To vrijedi čak i ako se klimatske katastrofe ne dogode. Učinkovita prilagodba ne spašava samo živote - ona ekonomski dokazuje isplativost otpornosti. A ako zaista želimo rješavati krize današnjeg svijeta, moramo ljude - osobito one najugroženije - staviti u središte svih rasprava i napora. Oni koji su najmanje odgovorni za klimatske promjene upravo su oni do kojih financijska pomoć mora doći.

Prilagodba nudi put naprijed

U tom kontekstu, lokalno vođena prilagodba nudi put naprijed, usmjerena na to da zajednicama pruži kontrolu nad vlastitom budućnošću, ukloni strukturne nejednakosti i ojača lokalne kapacitete.

Danas više od 2 milijarde ljudi ovisi o malim poljoprivrednim gospodarstvima za svoj opstanak, no tek 1,7 posto klimatskog financiranja dospijeva do autohtonih zajednica i lokalno vođenih farmi. Mali poljoprivredno-prehrambeni sustavi, ključni za mnoge u zemljama u razvoju, primaju svega 0,8 posto međunarodnog klimatskog financiranja.

To je duboko nepravedno. Upravo su ti ljudi i sustavi najugroženiji klimatskim posljedicama - a često su i oni koji najbolje mogu provesti lokalno učinkovita i regionalno prilagodljiva rješenja.

Stoga bi odgovarajuća ulaganja u globalne mreže poput Savjetodavne skupine za međunarodna poljoprivredna istraživanja (CGIAR) mogla ubrzati razvoj i širenje tehnologija koje lokalni sustavi mogu primijeniti. Ti bi alati mogli povećati otpornost i produktivnost u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, a istodobno smanjiti nejednakosti te unaprijediti rodnu ravnopravnost i društvenu uključenost.

Širenje takvih inicijativa bit će ključno za prelazak na sustavna klimatska rješenja. Naš je cilj prijeći s pregovora na provedbu - kako bismo zaštitili živote, očuvali imovinu i unaprijedili pravednost.

No važno je zapamtiti da je prilagodba posebna - ona je po svojoj prirodi lokalna, oblikovana geografijom, zajednicama i sustavima upravljanja. Suočavanje s tim izazovom zahtijevat će više od samih obećanja. Bit će potrebna kvalitetna javna i privatna financiranja prilagodbe, dostupna ranjivim zemljama i zajednicama.

Zato vlade diljem svijeta - osobito one u bogatijim zemljama - moraju osmisliti institucionalne mehanizme i politike koje će osigurati dodatna javna sredstva, potaknuti tržišta i ugraditi otpornost u svaku investicijsku odluku.

Desetljeće nakon Pariškog sporazuma postavilo je temelje za svijet u skladu s planetom. A sada, kada se COP30 održava u srcu Amazone, moramo prilagodbu postaviti kao globalni prioritet i otpornost prepoznati kao investicijski program 21. stoljeća.

Ljudi na prvom mjestu

U svojoj srži, klimatsko financiranje treba usmjeravati razvojne putove koji stavljaju ljude na prvo mjesto. U Belému čelnici moraju zatvoriti jaz u financiranju prilagodbe i osigurati da sredstva dođu do onih na prvoj liniji klimatskih promjena. Trebaju podržati nacionalne strategije otpornosti, replicirati uspješne inicijative i otpornost staviti u središte financijskog odlučivanja.

COP30 mora biti prekretnica koja će stvoriti tržišta koja nagrađuju otpornost, zajednice koje su bolje zaštićene i gospodarstva izgrađena na čvršćim, klimatski otpornijim temeljima. Neka ovo bude trenutak kada konačno prelazimo s svijesti na usklađenost, i s ambicije na djelovanje.

Naš zajednički opstanak ovisi o tome. Pitanje je samo - hoće li naši čelnici imati političku volju to učiniti?, piše Politico.